Svjetski dan palijativne i hospicijske skrbi, 08.10.2022.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 1990. godine proglasila je drugu subotu u listopadu Svjetskim danom hospicija i palijativne skrbi. Svjetski dan hospicija i palijativne skrbi, obilježava se s ciljem da se podigne svijest opće javnosti o dostojanstvu svih onih koji boluju od teških i neizlječivih bolesti, a koje im bitno skraćuju život, i pri tome trpe velike bolove, kao i da se svi senzibiliziraju za takav vid pomaganja onima koji se jedino mogu osloniti na pomoć drugih, i to ne samo na tjelesnoj, nego još više na duševnoj i duhovnoj razini.

Zdravstveni radnici, medicinske sestre i  tehničari imaju veliku ulogu u palijativnoj skrbi te su oni preuzeli ulogu koordinatora sustava palijativne skrbi u sustavu skrbi za bolesnika. U toj ulozi zadaća medicinskih sestara i tehničara je koordinacija i povezivanje svih dionika iz zdravstvene, socijalne i duhovne skrbi kao i službe specijalističke palijativne skrbi, predstavnike institucija i organizacija te lokalne samouprave, ustanove za edukaciju i neprofitne organizacije.

Podizanje svjesnosti javnosti prema onima koji boluju od teških bolesti već dugi niz godina zalažu se i članovi našeg Sindikata.
Jedne od njih su i članice KBC Zagreb Ana Joka, bacc.med.techn i Ružica Marinić, magistra sestrinstva koje svojim stručnim radovima i sudjelovanjem na kongresima uvelike doprinose senzibilizaciji i podizanju svijesti o važnosti razvoja palijativne skrbi na našem području.

S obzirom na radno iskustvo ističu da svakodnevni rad s bolesnicima koji imaju potrebu za palijativnom skrbi dovodi nas do raznih izazova. Ulaskom u skrb za bolesnika svjesni smo koji nas ishod očekuje, a to je smrt o kojoj se u našem društvu najmanje razgovara i smatra se tabu temom.

Kako bolesnicima pružiti maksimalnu skrb i dostojanstvenu smrt?

Dostojanstvo se bazira na samosvijesti i poštivanju donošenja bolesnikovih odluka.
Svaka osoba individua je za sebe, kako bolesnik i njegova obitelj, tako i mi kao zdravstveni profesionalci. Mnogo je tu faktora koji utječu na donošenje odluka u svakodnevnom radu, ali također izazova i dilema.
Osnova Etike sestrinstva u zdravstvu daje nam realne okvire u donošenju teških odluka za vrijeme skrbi za naše bolesnike, a započinje od postavljanja dijagnoze teške neizlječive bolesti, priopćavanja loših vijesti, planiranja daljnje skrbi, rehospitalizacije i mnogim drugim faktorima.
Dostupna palijativna skrb zakonska je obveza prema konvencijama Ujedinjenih naroda te se svi zajednički moramo zalagati za prihvaćanje palijativne skrbi kao ljudskog prava koje proističe iz prava čovjeka na dostupnost najvišeh mogućeg standarda fizičkog i mentalnog zdravlja.

Palijativna skrb afirmira život, a umiranje smatra prirodnim procesom; smrt se ne ubrzava niti se odgađa. Cilj palijativne skrbi je očuvanje najbolje kvalitete života do smrti.
Magična okna posla kojim se bavimo unose nas u paralelne svjetove koji preoblikuju naše međusobne odnose, ali nas i samim time čine “boljim osobama ”.

S obzirom na složenost poslova koju obavljaju i visoku razinu znanja i iskustva u području palijativne skrbi naš Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara - medicinskih tehničara se zalaže da se  vrednuje profesionalnost, stručnost i odgovornost medicinskih sestara koje rade sa pacijentima u palijativnoj skrbi.